|
|
|
Centro de estudio| University of Zagreb | | Localidad: | Teléfono y Fax: | | Trg maršala Tita 14, Zagreb, HR-10000, Croacia | Tel.: +385 1 4564 111 Fax.: +385 1 4830 602 | | URL: | | http://www.unizg.hr/
| Contacta con este centro | | Descripción | | The University of Zagreb (1669) is the oldest and biggest university in South-Eastern Europe. Ever since its foundation, the University has been continually growing and developing and now consits of 29 faculties, three art academies and the Centre for Croatian Studies. With its comprehensive programmes and over 50,000 full-time undergraduate and postgraduate students the University is the strongest teaching institution in Croatia. It offers a wide range of academic degree courses leading to Bachelor's, Master's and Doctoral degrees in the following fields: Arts, Biomedicine, Biotechnology, Engineering, Humanities, Natural and Social Sciences. it is also a strongly research-oriented institution, contributing with over 50 percent to the total research output of the country.
| | Descripción en otro idioma | | SVEUČILIŠTE U ZAGREBU 1669. - 2005.
Sveučilište u Zagrebu najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi. Njegova povijest počinje 23. rujna 1669. kada su diplomom rimskoga cara i ugarsko-hrvatskoga kralja Leopolda I. priznati status i povlastice sveučilišne ustanove tadašnjoj Isusovačkoj akademiji u slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu što je prihvaćeno na saboru Hrvatskoga kraljevstva 3. studenoga 1671. Stoga Sveučilište godinu 1669. uzima kao godinu svoga utemeljenja, a 3. studenoga kao Dan Sveučilišta. Od tada filozofski studij u Zagrebu, koji je počeo 1662. godine, djeluje i formalno-pravno kao Neoacademia Zagrabiensis, odnosno kao javnopravna visokoškolska ustanova.
Akademija ostaje u rukama isusovaca više od jednog stoljeća, do godine 1773., kada papa Klement XIV. raspušta taj red. Godine 1772. upisuje se u Akademiju pod novom upravom na oba njezina studija (filozofski i teološki) 200 studenata.
Godine 1776. carica i kraljica Marija Terezija dekretom osniva Kraljevsku akademiju znanosti (Regia Scientiarum Academia) s tri studija ili fakulteta: Filozofski, Bogoslovni i Pravni. Dotadašnji Političko-kameralni studij ušao je u novoosnovani Pravni fakultet, pa je na taj način i kameralni studij uklopljen u Akademiju. Svaki fakultet imao je nekoliko katedara koje su obuhvaćale jedan nastavni predmet ili više predmeta.
Akademija u Zagrebu u svakoj je fazi svoga kontinuiranog djelovanja, iako su se organizacijski oblici mijenjali, do godine 1874. ostala najvišom školskom ustanovom u Hrvatskoj i Slavoniji, ustanovom koja je obrazovala većinu hrvatske inteligencije.
Godine 1861. Hrvatski je sabor – na poticaj velikog mecene hrvatske prosvjete, kulture i umjetnosti biskupa Josipa Jurja Strossmayera – donio zakonsku osnovu o Sveučilištu u Zagrebu. Car Franjo Josip potpisao je 1869. godine, prilikom boravka u Zagrebu, zakonski članak o Sveučilištu u Zagrebu, a pet godina kasnije izrađen je novi zakonski članak koji je dobio vladarevu sankciju 5. siječnja 1874. Na osnovi toga svečano je otvoreno 19. listopada 1874. godine moderno Sveučilište u Zagrebu.
Zakonskim člankom iz 1874. Sveučilište u Zagrebu trebalo je imati četiri fakulteta: Pravni, Bogoslovni, Filozofski i Medicinski. Prva dva fakulteta već su bila organizirana, Pravni u okviru bivše Pravoslovne akademije, Bogoslovni u okviru Sjemeništa. Oni su stoga i mogli nastaviti rad u punom opsegu. Filozofski fakultet posvetio je posebnu pozornost razvijanju fundamentalnih disciplina svoga prirodoslovno-matematičkog odjela, koji je s vremenom postao kolijevkom nekoliko novih fakulteta Zagrebačkoga sveučilišta. Tako je 1882. godine u krilu Filozofskog fakulteta osnovan Farmaceutski tečaj, a 1897. i Šumarska akademija. U toj akademiji organiziran je 1908. godine Geodetski tečaj koji je 1919. uključen u sastav Tehničke visoke škole. Akademske godine 1917./18. osnovan je Medicinski fakultet.
Nakon Prvog svjetskog rata Sveučilište u Zagrebu ulazi u novo razdoblje svoga djelovanja. Prvi fakultet osnovan nakon završetka rata bio je Gospodarsko-šumarski fakultet: osnovan je 1919. Fakultet je nastao spajanjem dotadašnjih viših škola – Višeg gospodarskog učilišta u Križevcima i dotadašnje Šumarske akademije u Zagrebu. Iste godine osnovana je i Visoka veterinarska škola koja je 1924. godine postala Veterinarskim fakultetom. Visoka škola za trgovinu i promet osnovana je 1920. godine, 1925. nazvana je Ekonomsko-komercijalnom visokom školom, s položajem i svojstvom fakulteta, ali organizacijski izvan sastava Sveučilišta. Godine 1918. osnovana je Tehnička visoka škola u Zagrebu, započela je rad 1919. s četiri odsjeka, a 1926. godine prerasla je u Tehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Tako se broj fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u međuratnom razdoblju povećao na sedam. Godine 1942. osnovan je Farmaceutski fakultet na temeljima dugogodišnjega nastavnog i znanstvenog rada na Filozofskom fakultetu.
Nakon Drugoga svjetskog rata, od 1945. godine do danas, Sveučilište u Zagrebu ostvarilo je u više razvojnih faza izniman napredak, u povećanju broja studija i fakulteta. Godine 1946. osnovan je Prirodoslovno-matematički fakultet, 1947. Ekonomski fakultet, 1962. Fakultet političkih znanosti i Stomatološki fakultet, 1967. Kinezioloçki fakultet, 1973. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, 1974. Fakultet organizacije i informatike, 1981. Prehrambeno-biotehnološki fakultet.
Godine 1956. Tehnički je fakultet podijeljen je na Arhitektonsko-građevinsko-geodetski, Elektrotehnički, Strojarsko-brodograđevni i Kemijsko-prehrambeno-rudarski fakultet. U toj grupaciji, nakon nekoliko organizacijskih promjena, danas djeluju sljedeći fakulteti: Arhitektonski fakultet, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Fakultet prometnih znanosti, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Geodetski fakultet, Geotehnički fakultet Varaždin, Građevinski fakultet, Grafički fakultet, Metalurški fakultet, Rudarsko-geološko-naftni fakultet i Tekstilno-tehnološki fakultet.
Obrazovanje na umjetničkom području na ovim je prostorima započelo prije sto godina u učilištima koja su djelovala izvan Sveučilišta. U njegov sastav ulaze kao jaka umjetnička središta: Akademija dramske umjetnosti 1979., Akademija likovnih umjetnosti i Muzička akademija 1980. godine.
U novoj državi, još u tijeku Domovinskoga rata, Sveučilište se preustrojava na temeljima europske visokoškolske tradicije. Nakon skoro četiri desetljeća djelovanja Katoličkog bogoslovnog fakulteta izvan Sveučilišta, slijedom nezakonite odluke iz 1952. o njegovu ukidanju, odluka je 1991. godine proglašena ništavnom, što Fakultetu utvrđuje neprekinuto djelovanje unutar Sveučilišta od njegova osnutka do danas. Godine 1994. na temelju Zakona o visokim učilištima, a u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, donijet je Statut Sveučilišta u Zagrebu, a novi Statut Sveučilišta, na temelju Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, donijet je 2005. Osnovani su novi studiji – Hrvatski studiji 1993, stručni studij u području poljoprivrede na Poljoprivrednom institutu Križevci 1993., a 1994. Studij poslovne informatike. Od akademske godine 1997./98. stručni se studiji izdvajaju iz Sveučilišta i osnivaju se veleučilišta odnosno visoke škole. U okviru Sveučilišta djeluje Učiteljska akademija (prije Filozofski fakultet – Pedagogijske znanosti) koja provodi četverogodišnji stručni studij za učitelje razredne nastave i dvogodišnji stručni studij za predškolski odgoj te stručni studiji pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu, Fakultetu organizacije i informatike, Ekonomskom fakultetu i Tekstilno-tehnološkom fakultetu.
Iz godine u godinu raste broj studenata, magistara i doktora znanosti uz cjelokupno unapređenje visokoškolske nastave. Brojčani podaci to najbolje pokazuju. U ak. god. 1874./85. na Sveučilištu je bilo upisano 205 studenata, 1924./25. ukupno 2.805 studenata, a 1994./95. taj broj iznosi 52.592 studenta. Ak. god. 2003./2004. na Sveučilištu je bilo upisano 55.034 studenta i 10.104 apsolvent a sa studentskim pravima, a diplomiralo je 7.958 studenata. Od 1874. godine do danas na Sveučilištu u Zagrebu diplomiralo je više od 200.000 studenata, magistriralo više od 18.000 i doktoriralo više od 8.000 predloženika.
U okviru Sveučilišta u Zagrebu, u ovoj 2004./2005. akademskoj godini, znanstveno-nastavni i umjetnički rad obavlja se na 28 fakulteta, 3 umjetničke akademije, stručnoj – Učiteljskoj akademiji i sveučilišnom centru – Hrvatskim studijima.
| | Enseñanzas | | Teología, Agricultura Botánica y Ciencias Forestales, Arquitectura, Ingeniería Química, Ingeniería Obras Públicas, Ciencia y Tecnología de los Alimentos, Educación, Ingeniería Eléctrica, Ingeniería Informática, Agricultura Botánica y Ciencias Forestales, Geología, Ingeniería, Diseño Grafico Industrial y Delineación, Derecho, Ingeniería Mecánica, Ingeniería Naval, Ingeniería de Minas, Informática, Farmacia, Filosofía, Veterinaria, Económicas, Administración de Empresas, Medicina, Odontología, Teatro, Artes Escénicas, Bellas Artes, Música | | Idioma de Enseñanza | Tipo de Centro | | croatian | Universidad Pública | | Tipo de Estudios | Acreditación | | Carrera Universitaria, Postgrado, Curso de Especialización | No Disponible |
|
|
Si no has encontrado lo que buscabas, prueba el buscador:
|
|
|
